Istom naredbom Bošnjaci i Hrvati su na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.
Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napada na Kozarac 24. maja i otvaranja logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja.
U zločinima koji su uslijedili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece. Oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane.
Iz godine u godinu, simboličnim vezivanjem traka i ispisivanjem poruka na improviziranim prozorima, građani i udruženja godinama podsjećaju na stradanja, te ukazuju na diskriminaciju koja je mnoge Prijedorčane te 1992. godine odvela u smrt.
Vijeće učenika Elči Ibrahim - pašine medrese šalju poruku da osuđujemo zločin te da učenici i zaposlenici Medrese podržavaju Bošnjake Prijedora.
31. maj - Dan bijelih traka
- nedjelja, Jun 09 2024
- Novosti
- Ajdin Sivac

Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada je krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.