Koncepcija Medrese

 

I. ODLIKE MEDRESE
Medresa je srednja vjerska škola. Svoje polaznike (učenike) odgaja i obrazuje u duhu islamskih propisa i na taj način ih osposobljava za nastavak školovanja i usavršavanja na islamskim i drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu.

Nastava u medresi traje četiri godine i izvodi se na bosanskom jeziku po Nastavnom planu i programu koji donosi Rijaset Islamske zajednice Bosne i Hercegovine.

Medresa je škola internatskog tipa i, u pravilu, svi redovni učenici stanuju u internatu. Djeluje kao jedinstvena škola sa muškim i ženskim odjeljenjima.

II. CILJ I ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNE DJELATNOSTI MEDRESE
Cilj odgoja i obrazovanja učenika u medresi je stjecanje novih znanja, vještina i navika u duhu islama, razvoj psihofizičkih sposobnosti te stjecanje širokog obrazovanja, podizanje nivoa opće, zdravstvene i ekološke kulture, što je preduvjet za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama i za samoobrazovanje.

Zadaci odgoja i obrazovanja u medresi su:

• stjecanje znanja, vještina i navika iz islamskih i drugih oblasti nauke, tehnike, tehnologije, kulture, umjetnosti i sporta;
• razvijanje psihofizičkih sposobnosti učenika;
• osposobljavanje učenika da se služe s najmanje dva strana jezika;
• osposobljavanje učenika za nastavak obrazovanja na višim i visokoškolskim ustanovama u našoj zemlji i u inostranstvu te za samoobrazovanje;
• osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora informacija potrebnih pri samostalnom istraživačkom radu;
• razvijanje interesa učenika za novim naučnim saznanjima;
• razvijanje stvaralačkih sposobnosti, kritičkog mišljenja i osjećanja radne odgovornosti;
• odgajanje i obrazovanje učenika u duhu i praksi islama;
• razvijanje osobina stabilne i kreativne ličnosti učenika koja će, na načelima i praksi islama, u sebi harmonizirati islamsko-etičke, radne, intelektualne, estetske i fizičke osobine;
• razvijanje islamskog humanizma koji je preduvjet za funkcionalno usklađivanje ličnih i društvenih interesa na temelju kur'anskog učenja;
• razvijanje svijesti o pripadnosti određenom kulturnom prostoru i otvorenost prema drugim kulturama;
• razvijanje svijesti o odgovornosti za svoje najbliže, za dom i porodicu, za svoj narod, njegovu duhovnost, tradiciju, jezik i rodnu grudu, uz punu toleranciju drugih naroda i njihovih kulturnih i duhovnih identiteta;
• čuvanje i njegovanje historijskog pamćenja i svijesti o specifičnosti povijesnog iskustva stečenog u multireligijskom, multietičkom i multikulturnom okruženju;
• razvijanje tjelesnih sposobnosti, zdravog načina života, zdravstvene i opće kulture življenja, međusobnog uvažavanja i poštovanja te čuvanje duhovnih i materijalnih vrijednosti kulturnog naslijeđa;
• podizanje nivoa ekološke kulture učenika i njihovo osposobljavanje za borbu protiv narušavanja kvaliteta životne sredine.

 

III. NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Nastavni plan i program sadrži:

• zajednički dio,
• izborni dio,
• fakultativni dio.

Zajednički dio nastavnog plana i programa sadrži osnovne predmete koji su obavezni za sve škole i sve učenike medrese.

Predmeti zajedničkog dijela razvrstani su u pet nastavnih područja:

1. islamsko područje,
2. jezičko područje,
3. društveno područje,
4. prirodno-matematičko područje,
5. multidisciplinarno područje

Izborni dio čine po dva predmeta u izbornoj grupi. Izborne predmete i izborne grupe predlaže učenicima (u III razredu) Nastavničko vijeće Škole. Škola će zavisno od svojih finansijskih i prostornih mogućnosti, kadrovskih potencijala, interesa učenika i drugih uvjeta formirati izborne grupe. Nastavu iz predmeta izborne grupe, za koju su se opredijelili, učenici su obavezni redovno pohađati u III i IV razredu.

Fakultativni dio čine premeti koji nisu zastupljeni u zajedničkom i izbornom dijelu nastavnog plana i programa, a koji će, prema procjeni nastavničkog vijeća škole ili nadležne obrazovne vlasti, doprinijeti potpunijem obrazovanju učenika.

IV. STRUKTURA ODGOJNO-OBRAZOVNE DJELATNOSTI U MEDRESI

Odgojno-obrazovnu djelatnost u medresi čine:

• redovna nastava,
• izborna nastava,
• fakultativna nastava,
• kursna nastava,
• vannastavne aktivnosti,
• rad sa nadarenim i talentiranim učenicima,
• rad sa odjeljenjskom zajednicom,
• saradnja sa roditeljima,
• javna i kulturna djelatnost.

Redovna nastava je najorganizovaniji vid odgojno-obrazovnog rada. Njome se osigurava široko i kvalitetno obrazovanje u okviru pojedinih nastavnih predmeta, a prema utvrđenom Nastavnom planu i programu. Redovna natava se organizuje u okviru petodnevne radne sedmice po ustaljenom rasporedu sati, a obavezna je za sve učenike. U toku školske godine, za vrijeme mjeseca ramazana privremeno se prekida izvođenje redovne nastave (ramazanska pauza).

Izborna nastava izvodi se kao i redovna nastava. Zastupljena je u III i IV razredu. Čine je dva izborna predmeta u izbornoj grupi. Svaki izborni predmet zastupljen je u rasporedu sati sa dva sata sedmično. Redovno pohađanje ove nastave je obavezno za svakog učenika. Ocjena koju je učenik postigao iz izbornog predmeta upisuje se u svjedodžbu o završenom razredu.

Fakultativna nastava se organizuje od I do IV razreda u skladu sa uvjetima medrese i ukoliko Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH procijeni da postoji potreba za uvođenjem ovog vida nastave iz određenih naučnih i drugih oblasti. Fakultativna nastava omogućava diferencijaciju u realizaciji programa školovanja prema načelima dobrovoljnosti i slobodnog opredjeljenja učenika (naprimjer, uvođenje u nastavu novog stranog jezika, kao i uvođenje nekih predmeta iz oblasti poljoprivrede, daktilografije, kaligrafije, etnologije, likovne i muzičke umjetnosti, radioamaterstva i drugih nastavno-obrazovnih disciplina). Učenik nije obavezan pohađati ovu nastavu. Ako je uspješno završi, ocjena mu se unosi u svjedodžbu. Ukoliko učenik nije završio sa pozitivnim uspjehom fakultativnu nastavu, ne upisuje se podatak o njezinom pohađanju.

Kursna nastava organizuje se u blok-danima izvan redovne nastave. Ovom nastavom realizuju se obrazovni programi koji nisu u sastavu redovne nastave. Prema mogućnostima Škole i interesu učenika, roditelja i osnivača, Škola u svom godišnjem programu rada može planirati kursnu nastavu iz plivanja, skijanja, sviranja na nekom muzičkom instrumentu, pčelarstva, rukovanje audio-vizuelnim nastavnim sredstvima, šivanja i dr.

Vannastavne (izvannastavne) aktivnosti realizuju se u okviru slobodnog vremena, putem sekcija, klubova i dr., isključivo na principu dobrovoljnosti učenika. Ovaj vid aktivnosti omogućava razvijanje kreativnosti, kao i relaksaciju tijela i duha učenika. Na dramskoj, recitatorskoj, horskoj, kaligrafskoj, ekološkoj i drugim sekcijama, radom klubova, sportskim i drugim takmičenjima i igrama, susretima, posjetama, raznim priredbama i drugim manifestacijama, učenici stječu znanja i vještine koje im se ne nude programom redovne nastave, a koje će doprinijeti većem intelektualno-kreativnom odgoju učenika medrese.

Rad sa nadarenim i talentiranim učenicima realizuje se putem specijalnih programa. Svake godine programi se dograđuju novim saznanjima nauke i prilagođavaju potrebama učenika. Specijalni programi se utvrđuju u okviru Godišnjeg programa rada Škole.

Rad sa odjeljenjskom zajednicom je obaveza razrednika i učenika. Realizuje se prema Godišnjem programu rada Škole koji utvrđuje Nastavničko vijeće Škole na početku svake školske godine. Pored aktuelnih i za svako odjeljenje specifičnih sadržaja u program rada odjeljenjske zajednice trebalo bi uvrstiti i teme o demokratiji, ljudskim pravima i građanskom društvu, zaštiti od mina i drugih ubojitih sredstava, itd.

Saradnja sa porodicom se ostvaruje putem redovnih roditeljskih sastanaka, javnih sastanaka svih roditelja Škole, individualnih sastanaka sa roditeljem ili starateljem i drugim oblicima rada, saglasno utvrđenom Godišnjem programu rada Škole. Saradnja razrednika sa roditeljima (starateljima) može biti informativnog, instruktivnog ili konsultativnog karaktera. Ova tri vida saradnje sa roditeljima detaljno se programiraju u godišnjem programu rada razrednika.

Javna i kulturna djelatnost se realizira saradnjom s drugim školama u svom i drugim kantonima, mjesnom i drugim zajednicama, stručnim i drugim organizacijama i širom okolinom u vidu obilježavanja značajnih datuma, organizovanjem ili učestvovanjem na priredbama, literarnim večerima, susretima, izložbama, sportskim takmičenjima, kvizovima, na zajedničkim akcijama i drugim oblicima saradnje. Ovaj vid djelatnosti također treba biti planiran u Godišnjem programu rada Škole.

V. UPIS U MEDRESU
U prvi razred medrese mogu se upisati kandidati koji pored ispunjavanja općih uvjeta propisanih Zakonom o srednjoj školi, ispunjavaju i posebne uvjete koje donosi Rijaset Islamske zajednice Bosne i Hercegovine.
Kandidat prije svega treba biti tjelesno i psihički zdrav, i sa odgovarajućim nivoom prethodno stečenih znanja.
Broj odjeljenja utvrđuje se posebnom odlukom Škole, a zavisi od objektivnih mogućnosti Škole i broja kandidata koji su s uspjehom položili prijemni ispit.

VI. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Okvir za realizaciju svih vidova odgojno-obrazovnog rada medrese je Nastavni plan i program koji donosi Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Operativno planiranje i programiranje realizirat će se putem makro i mikroplanova i programa u okviru svakog predmeta koje donosi svaki nastavnik, a usvaja Nastavničko vijeće na početku školske godine. Operativni programi su sastavni dio Godišnjeg programa rada Škole.

 

VII. MATURA MEDRESE

Na kraju završenog četvrtog razreda medrese polaže se matura. Sadržaji koji se polažu na maturi utvrđuju se Nastavnim planom i programom.
Uvjeti i način polaganja mature utvrđuju se posebnim pravilnikom.

Predmeti iz kojih se polaže matura su:

1. Maturski rad iz jednog od predmeta ili izborne grupe za koju se učenik ranije opredijelio.
2. Pismeni ispit iz Bosanskoga jezika i književnosti.
3. Pismeni ispit iz Arapskoga jezika.
4. Kiraet (usmeno).
5. Fikh (usmeno).

Nakon položene mature izdaje se diploma o završenom obrazovanju u medresi.

VIII. UVJETI ZA REALIZACIJU ODGOJNO-OBRAZOVNE DJELATNOSTI

Za realizaciju ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja u medresi neophodno je osigurati adekvatno osposobljene nastavnike.

Pod adekvatnom osposobljenošću nastavnika smatra se visoki nivo općeg i stručnog obrazovanja i pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke osposobljenosti za odgojno-obrazovni rad u medresi. U savremenim uvjetima školovanja veoma značajna je kreativnost nastavnika u vođenju nastavnog procesa kao i njegova osposobljenost za primjenu moderne nastavne tehnologije i radu na računarima. Da bi se zadovoljili ovi uvjeti, neophodno je permanentno individualno i kolektivno stručno usavršavanje nastavnika.

Profil i stručna sprema nastavnika utvrđuje se Nastavnim planom i programom medrese, a u skladu sa Zakonom i propisima Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
Pored navedenih kriterija, pri izboru nastavnika neophodno je voditi računa o njegovim moralnim i radnim kvalitetima.

Odgojno-obrazovni rad u medresi zahtijeva odgovarajuću materijalnu osnovu.

Pod odgovarajućom materijalnom osnovom podrazumijevaju se objekti, oprema, namještaj, didaktička sredstva i materijali neophodni za ostvarivanje postavljenih ciljeva i zadataka odgojno-obrazovne djelatnosti. Pedagoški, didaktički, estetski, sigurnosni, higijenski i drugi kriteriji za utvrđivanje materijalne osnove medrese utvrđuju se odgovarajućim normativima i standardima.